SVJETSKI DAN KOPB-a, 19. studeni 2008.

«Bez daha, ali ne i bez nade»

 

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB)1 ove se godine održao 19. studenog. Kao i svake godine, taj se dan obilježava na inicijativu GOLD povjerenstva (the Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, www.goldcopd.org). Tim povodom u Republici Hrvatskoj to provodi GOLD povjerenstvo za Hrvatsku, zajedno s novoosnovanim Nacionalnim odborom za KOPB. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana KOPB-a je «Bez zraka, ali ne i bez nade». Ovim poručujemo kako danas KOPB bolesnicima pomoću učinkovitog liječenja možemo omogućiti dulji, aktivniji i kvalitetniji život. Nadalje, na ovaj dan osvješćujemo pušače i druge osobe s nedostatkom zraka da to nije neizbježan dio starenja. Cilj obilježavanja Svjetskog dana KOPB-a je podići svijest o ovoj kroničnoj bolesti, potaknuti preventivne mjere, kao i mjere ranog otkrivanja i učinkovitog liječenja, što znači da bolesnici više ne moraju biti osuđeni na smrtni ishod bolesti.

KOPB je bolest ograničenog protoka zraka kroz dišne puteve koja nije u potpunosti reverzibilna. Ograničenje protoka zraka je uglavnom progresivno i povezano s upalnim odgovorom pluća na štetne čestice i plinove.3
KOPB zaslužuje našu pažnju. KOPB je bolest vrlo visoke incidencije s pogubnim posljedicama na kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji. Diljem svijeta KOPB usmrćuje milijune ljudi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od KOPB-a boluje do 10% odrasle populacije. Približno 200.000 do 300.000 stanovnika Europe umire zbog KOPB svake godine4, više od karcinoma pluća i dojke zajedno.5,6 Predviđa se da će do 2020. KOPB postati treći najveći svjetski ''ubojica''7, a time i glavni rastući javnozdravstveni problem. Usprkos tomu KOPB je zanemaren na više razina zbrinjavanja ove bolesti. Nedovoljno je dijagnosticiran i nedovoljno liječen, osobito kada se stavi u kontekst drugih kroničnih, nezaraznih bolesti. Rane faze bolesti najčešće su neprepoznate, ali je unatoč tomu vrlo lako utvrditi prisutnost rizika za razvoj ove smrtonosne bolesti. U slučaju rane dijagnoze danas imamo raspoložive lijekove koji mogu spriječiti daljnji pad plućne funkcije, te utjecati na sveukupno poboljšanje zdravstvenog statusa bolesnika.
Osobe s nedostatkom zraka trebaju potražiti liječničku pomoć i napraviti ispitivanje plućne funkcije (spirometrija). Spirometrija je jednostavna i bezbolna pretraga koja mjeri količinu zraka koju pojedinac može izdahnuti, kao i vrijeme potrebno za izdah. Smjernice za liječenje KOPB-a (GOLD) preporučuju da osobe s rizikom razvoja KOPB-a trebaju jednom godišnje napraviti spirometrijsko ispitivanje.
Osobe pod povećanim rizikom su:

- stariji od 40 godina,

- osobe izložene faktorima rizika za razvoj KOPB-a kao što su duhanski i ostale vrste dima, prašine i štetnih plinova,

- osobe sa simptomima poput kroničnog, ponavljajućeg kašlja, sluzavog iskašljaja i nedostatka zraka (zaduhe).

 

KOPB je nedovoljno dijagnosticiran što potvrđuju i nova ispitivanja koja upućuju da 25% do 50% bolesnika s klinički prisutnom bolešću nisu svjesni svoje bolesti u čemu prednjače bolesnici blažih stadija KOPB-a. Razlog tomu je da se simptomi  sporo razvijaju, a bolesnici prihvaćaju kronični kašalj ili blaži oblik zaduhe kao «uobičajeni proces starenja» ili «uobičajenu posljedicu pušenja».                     

Spirometrijskim ispitivanjem KOPB možemo dijagnosticirati već u ranim stadijima prije razvoja simptoma, tj. prije nego li bolesnik posjeti svog liječnika zbog problema sa disanjem. Ranijim dijagnosticiranjem bolesnicima možemo omogućiti usporavanje ili sprječavanje pada plućne funkcije.

KOPB predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice – izazov koji će u budućnosti kontinuirano rasti. Porast svijesti o KOPB-u, kao i ranije i uspješnije liječenje, smanjit će utjecaj bolesti na današnje bolesnike i pružit će nadu onima koji će možda biti zahvaćeni u budućnosti.

Rezultati ispitivanja provedenog na više od 5.000 osoba u 5 europskih zemalja otkrili su da 66% Europljana nije svjesno značaja i rasprostranjenosti kronične opstruktivne plućne bolesti, bolesti koja je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) najbrže rastući uzrok smrti zapadnog svijeta.2 Od onih koji su čuli za KOPB, kronični bronhitis ili emfizem samo je 9% bilo svjesno da je KOPB veći uzrok smrtnosti od moždanog udara, karcinoma pluća i dojke zajedno.1 Iako je KOPB bolest s izrazito visokom stopom smrtnosti među populacijom je prisutna vrlo niska svijest u usporedbi s karcinomom pluća i moždanim udarom.

Natrag na vrh

   Rezultati ispitivanja percepcije o KOPB-u u Europskim zemljama 2005 ;
European consumer awareness survey, Taylor Nelson Sofres, November 2005*

 

Natrag na vrh

Što je KOPB?

KOPB je bolest koja obuhvaća brojne plućne bolesti kao što su kronični bronhitis i emfizem. U KOPB-u su dišni putevi suženi tako da udahnuti zrak ne može slobodno ući ili izaći iz pluća. Ovo se događa zbog oticanja dišnih puteva, spazma (grčenja) dišnih puteva ili prevelike količine mukoznog sekreta (sputuma) u dišnim putevima.
Glavni su simptomi zaduha, kašalj, pisak, pretjerano stvaranje mukoznog sekreta i umor. Iako sve što uzrokuje oštećenje ili iritaciju dišnih puteva, kao što je dugotrajna izloženost prašini ili život u izraženo zagađenom okolišu, može voditi u KOPB, glavni je uzrok KOPB-a pušenje. KOPB se razvija polako. Bolesnici često zanemaruju simptome, te ih povezuju sa starenjem, što znači da se tijekom prvih godina bolesti ne javljaju svom liječniku. Tijekom vremena, problemi s disanjem većinom postaju sve ozbiljniji, te imaju veći utjecaj na život bolesnika.

Teret KOPB-a

Prema zadnjim predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), trenutno u svijetu od KOPB-a boluje oko 210 milijuna ljudi.8 Više od cijele populacije Velike Britanije, Francuske i Njemačke zajedno. Podaci ukazuju da od KOPB-a godišnje umire više od 3 milijuna ljudi8 odnosno više od 250 tijekom sat vremena9, što je više od karcinoma pluća i dojke zajedno.5,6 Do 2020. predviđa se da će KOPB postati treći vodeći uzrok smrtnosti u svijetu i peti vodeći uzrok invalidnosti.2,7

Utjecaj KOPB-a na bolesnike

Iza statistike nalaze se pravi KOPB bolesnici s ozbiljno narušenom kvalitetom života. Simptomi poput zaduhe, kašlja, egzacerbcija i osjećaja umora ograničavaju ih u obavljanju normalnih aktivnosti. Izražen je učinak na njihov san, rad, obitelj i društveni život. Do tri četvrtine KOPB bolesnika ima problema sa svakodnevnim aktivnostima poput penjanja uz stepenice, kućanskih poslova, pranja i oblačenja.10 Simptomi imaju i psihološke posljedice kao što su tjeskoba, bespomoćnost i depresija.11 KOPB karakterizira kontinuiran pad kvalitete života bolesnika.

Trenutni problemi u liječenju
Lijekovi mogu biti učinkoviti samo ukoliko su pristupačni, te ako se primjenjuju prema liječničkim preporukama. Od izuzetne je važnosti da KOPB bolesnici započnu s liječenjem što je prije moguće kako bi maksimalno smanjili posljedice njihove bolesti na kvalitetu života. Ispitivanja su pokazala da postoji nesrazmjer između bolesnikovog viđenja težine bolesti i stvarne situacije potvrđene objektivnim ispitivanjima.12 Ovo se može protumačiti da bolesnici podcjenjuju utjecaj bolesti13 i kao razlog nedovoljno rane primjene potrebitog liječenja.

Natrag na vrh

Reference:
1. European consumer awareness survey, Taylor Nelson Sofres, November 2005.
2. Murray CJL, Lopez AD. The Global Burden od Disease: a comprehensive assessment of mortality and disability from diseases, injures, and risk factors in 1990 and projected to 2002. Cambridge; Harvard Univeersity Press; 1996.
3. Global Strategy for the Diagnosis, Management, and Prevention of Chronic Obstructive Pulmonary Disease, Executive Summary, Updated 2005. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease (GOLD).
4. European Lung Function. COPD Burden in europe. http://www.european-lung-foundation.org/index.php?id=63. Accessed 28 October 2008.
5. WHO. The World Health Report 2002. Reducing risks, promoting healthy life. MDI.WHR.202.A.Geneva, The World Health Organisation; 2002.
6. Ferlay J, et al., GLOBOCAN 2002. Cancer Incidence, Mortality and Prevalence Worldwide. IARC CancerBase No.5, Version 2.0. IARCPress, Lyon, 2004.
7. Murray CJ, Lopez AD. Alternative projectations of mortality and disability ba cause 1990-2020: Global Burden of Disease Study. Lancet 1997;349:1498-504.
8. World Health Organisation. COPD. Htto://www.who.int/respiratory/copd/en/. Accessed 22 October 2008.
9. Natinal Heart, Lung and Blood Institute. Morbidiy and mortality: chartbook on cardiovascular, lung and blood diseases. Bethesda, MD: US Department of Health and Human Services, Public Health Service, National Institutes of Health (1998).
10. Vermeire P. The burden of chronic obstructive pulmonary disease. Respir Med 2002: 96(Suppl C): S3-S10.
11. European Federation of Allergy and Airway Disease Patients Association. European COPD Patient Manifesto. Available at: www.efanet.org. Last accessed: 22 October 2008.
12. Rennard S at al. Impact of COPD in North America and Europe in 2000: subjects' perspective of Confronting COPD International Survey. Eur Respir J 2002; 20:799-805.

13. Confronting COPD in America: Executive Summary: http://www.aarc.org/resources/confronting_copd/exesum.pdf

 

Natrag na vrh