KRVNI TLAK?
Krvni je tlak sila o stijenke arterija dok krv prolazi kroz njih. Ta sila pomaže da krv u arterijama glatko teče.
Sa svakim otkucajem srca, oslobađa se krv iz lijeve klijetke u zamršenu mrežu krvnih žila koja se širi po cijelom tijelu. Da bi taj sustav mogao funcionirati te održavati svih pet litara krvi u u tijelu u cirkulaciji, potrebna je određena količina tlaka.
MJERENJE KRVNOG TLAKA?
Visina krvnog tlaka određuje se mjerenjem tlaka u arterijama. To se radi pomoću tlakomjera. Krvni tlak se izražava u milimetrima žive (mm Hg). Izmjereni tlak izražavaju dvije brojke. Obje su jednako važne.
Prva označava sistolički tlak – visina tlaka u arterijama kada se srce steže (što se zove sistola) i otpušta krv u aortu. Drugi broj je dijastolički tlak, koji pokazuje visinu tlaka koji ostaje u arterijama između otkucaja kad se srce opušta i kad se puni krvlju (što se zove dijastola).
IZMJERENE VRIJEDNOSTI?
Dvije brojke (sistola i dijastola) obično se pišu u obliku razlomka.
Optimalan krvni tlak u odraslih iznosi 120/80 mm Hg ili niži.
Kad izmjerimo krvni tlak dobivamo informaciju o visini tlaka u trenutku mjerenja. Tijekom dana tlak se prirodno mijenja. Raste tijekom aktivnih razdoblja kad srce mora više raditi, primjerice tijekom tjelovježbe. Smiruje se kad se odmaramo pa je potrebna manja srčana aktivnost, kao kad spavamo. Tlak se također mijenja s promjenama položaja tijela, kao kad iz ležećeg ustajemo u sjedeći ili u stojeći položaj.
Hrana, alkohol, bol, stres i snažni osjećaji također podižu tlak. Takvi su usponi i padovi potpuno normalni, a izmjene u razdoblju od 24 sata poznate su kao 24- satni ritam.
ŠTO JE TO VISOKI TLAK?
Kad složeni sustav za regulaciju krvnog tlaka ne funkcionira kako treba, može doći do prevelikog porasta tlaka u arterijama. Povišeni tlak u arterijama koji traje dulje vrijeme nazivamo visokim krvnim tlakom.
Medicinski naziv za ovo stanje jest hipertenzija, što označuje visoku napetost u arterijama.
Tlak se smatra visokim ako je sistolički tlak neprestano 140 mm Hg ili viši, a dijastolički 90 mm Hg ili viši, ili oboje.
! Liječnici su ranije mislili da je dijastolički tlak - tlak između otkucaja srca – bolji pokazatelj zdravstvenih rizika povezanih s povišenim tlakom nego što je to sistolički tlak – tlak kad se srce steže. Međutim, to više nije tako. Istraživanja su pokazala da je visoki sistolički tlak važniji i ozbiljniji znak upozorenja na moguće zdravstvene rizike, osobito u starijih osoba. Za ljude u toj dobnoj skupini, kontroliranje sistoličkog tlaka bitno pridonosi zdravstvenom poboljšanju.
ŠTO JE UZROK HIPERTENZIJE?
Postoje dva oblika visokog tlaka – primarni i sekundarni. Primarni je češći. Između 90 i 95% osoba s visokim tlakom imaju primarni oblik koji se naziva i esencijalna hipertenzija. Primarni se visoki tlak razlikuje od sekundarnog po tome što nema jasnog uzroka. U većine osoba koje imaju visoki krvni tlak teško je utvrditi što točno podiže njihov tlak.
Vjerojatnije je primarni visoki tlak rezultat kombinacije čimbenika povezanih s:
U 5 do 10% slučajeva visokog tlaka, uzrok se može utvrditi. To nazivamo sekundarnom hipertenzijom zato što ta bolest nastaje zbog – ili je popratna posljedica – neke druge bolesti ili poremećaja (bolesti bubrega, opstrukcije bubrežne arterije, suženje aorte itd.).
OTKRIVANJE POVIŠENOG KRVNOG TLAKA
Visoki tlak se naziva tihim ubojicom zato što često nema simptoma ili znakova upozorenja o problemu.
Moguće je godinama imati povišeni krvni tlak, a da to niti ne znamo. Najčešće se otkriva tijekom redovita sistematskog liječničkog pregleda.
Ako se ne liječi, visoki tlak može oštetiti tjelesne organe i tkiva. Što je viši stupanj visokog tlaka i što se dulje ne liječi, tim je veći rizik razvoja štetnih posljedica. Organi koji su najčešće podložni nepovoljnom utjecaju visokog tlaka jesu ARTERIJE, SRCE, MOZAK, BUBREZI i OČI. Kad je udružen s drugim štetnim čimbenicima kao što su primjerice dijabetes, pretilost ili pušenje, rizik od štetnih posljedica visokog tlaka još je veći.
HRVATSKA?
Rezultati istraživanja provedenog 1997. godine u okviru Prvog hrvatskog projekta zdravstva pokazuju da je u nas 27,7% osoba u dobi 18 - 65 godina imalo krvni tlak viši od 140/90 mm Hg, a u starijoj dobi prevalencija je još i viša. Značajno viša prevalencija povišenog krvnog tlaka utvrđena je u muškaraca (31,9%) nego u žena (23,6%). Prema procjenama u Hrvatskoj oko 800 000 ljudi boluje od hipertenzije.
VAŽNOST PRAVILNOG MJERENJA TLAKA?
Visoki tlak nije bolest koju možete izliječiti, a zatim zaboraviti. To je stanje koje se mora neprestano pratiti do kraja života. Kontroliranje visokog tlaka, mjerenje tlaka kod kuće, ispravna uporaba lijekova, pravilna prehrana i program vježbanja, redoviti posjeti liječniku – od ključne su važnosti. Sve će to uvelike povećati vaše izglede za dulji i zdraviji život unatoč visokom tlaku.
Ako je vaš tlak kvalitetno kontroliran, često je dostatno da ga sami provjeravate dva do tri puta u mjesecu.
PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA?
Često je moguće spriječiti nastanak visokog tlaka.
Tlak i rizik nastanka drugih srčano-krvožilnih bolesti možete sniziti uklanjanjem ili mijenjanjem rizičnih čimbenika koje možete kontrolirati. Tu spadaju:
NAPOMENA!
Prema starom uvriježenom mišljenju smatralo se da idealan sistolički tlak iznosi 100 plus broj godina starosti. To nije točno! Prema tom pravilu dob vas može prevariti i navesti da mislite kako je visoki tlak - normalan.
Reference: