Aktualno

 

Svjetski dan hipertenzije

obilježava se 17. svibnja 2011. pod sloganom:
“Znajte svoje brojeve – kontrolirajte svoj tlak“.
Svjetski je dan hipertenzije utemeljen sa ciljem upoznavanja javnosti kako se moždani udar, srčane i bubrežne bolesti uzrokovane povišenim arterijskim tlakom mogu prevenirati, na vrijeme dijagnosticirati i liječiti.

Svake godine na 17. svibnja obilježava se Svjetski dan hipertenzije ili točnije Svjetski dan borbe protiv hipertenzije.

• Što je hipertenzija?

Hipertenzija se najčešće poznaje kao povišeni krvni tlak.

• Hipertenzija je globalna epidemija!

1,5 milijardi ljudi u svijetu boluje od hipertenzije, a 7 milijuna ljudi zbog toga i umire svake godine.

Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije pokrenula je Svjetska liga za hipertenziju.

Cilj Svjetske lige za hipertenziju je promocija pravodobnog  prepoznavanja, kontrole i prevencije arterijske hipertenzije u populaciji.
Svjetska liga za hipertenziju je organizacija nacionalnih liga, društava i drugih nacionalnih tijela koja se bave hipertenzijom.

U Hrvatskoj se u organizaciji i na poticaj Hrvatskog društva za hipertenziju obilježava Svjetski dan hipertenzije javnozdravstvenim aktivnostima u svim većim gradovima Hrvatske.

http://www.worldhypertensionleague.org/pages/WHD.aspx

http://www.worldhypertensionleague.org/Pages/Home.aspx

http://www.hdh.hr/

CRO/AHT/0001/11

 

Veća očekivanja na Svjetski Dan Astme

Dana 3. svibnja 2011. obilježava se svjetski dan astme, događaj koji organizira i podupire Globalna inicijativa za astmu (GINA), kako bi podigla svijest o astmi i poboljšala skrb za 300 milijuna ljudi diljem svijeta koje pogađa ova bolest.

Astma je kronična bolest pluća povezana sa učestalim problemima disanja i simptomima poput nedostatka zraka, piskanja, pritiska u prsima i kašlja. Iako se ne može do kraja izlječiti, može se učinkovito liječiti, a međunarodne smjernice naglašavaju da pravovaljanim liječenjem gotovo svi bolesnici sa astmom mogu postići i održati dobru kontrolu astme, omogućujući im da žive gotovo normalnim životom¹.

Unatoč tome, podaci pokazuju da oko 50% bolesnika nema dobru kontrolu bolesti², te da imaju vrlo niska očekivanja; otprilike 90% njih očekuje da samo podnose simptome³, te kao posljedicu tako niskih očekivanja vode život pun kompromisa⁴.

Prevalencija astme je u porastu i povezana je sa otprilike 1 od 250 smrtnih ishoda.⁵ Procjenjuje se da će do 2025. godine biti dodatnih 100 milijuna osoba sa astmom.⁵ Unatoč tome, postoji percepcija da je astma “zbrinuta” bolest, drugim riječima, da ne zahtijeva daljnju pozornost državnih i zdravstvenih sustava, te se trenutni standard skrbi shvaća kao najbolji mogući. Ovako niska očekivanja od zbrinjavanja bolesnika a astmom djelomično doprinose da i sam bolesnik prihvaća nižu razinu kontrole svoje bolesti.

Što znači imati lošu kontrolu astme?

Loša kontrola astme ima stvaran učinak na život bolesnika – nedavno Europsko istraživanje pokazuje da²:

        - 63% bolesnika s loše kontroliranom astmom se budi barem jednom tjedno (u usporedbi sa 5% njih dobro kontroliranih)
 - bolesnici s loše kontroliranom astmom posjećujuju svojeg liječnika preko 50% češće od onih dobro kontroliranih
 - imaju manju sposobnost obavljanja umjerenih fizičkih i društvenih aktivnosti, poput kućanskih poslova, sporta i druženja

Što znači imati dobru kontrolu astme?

Smjernice nalažu da će bolesnici sa dobrom kontrolom astme biti¹:

        - bez noćnih simptoma i s nekoliko dnevnih simptoma
 - u mogućnosti obavljati normalne aktivnosti s minimalnim ograničenjima
 - bez potrebe za simptomatskim lijekom više od dva puta tjedno
 - bez potrebe za posjetom bolnici ili hitnoj službi

Bolesnici s dobrom kontrolom astme mogu uživati u gotovo normalnom životu.

Astma se ne može smatrati “zbrinutom” bolesti dok većina bolesnika još uvijek nema dobru kontrolu bolesti. Potrebni su daljnji napori kako bi se povećala očekivanja u zbrinjavanju astme, i kako bi se osiguralo da svi bolesnici budu prikladno procjenjeni, liječeni i nadzirani, što vodi kontroli astme koja se postiže i održava u stvarnom životu.

GlaxoSmithKline dugogodišnjom predanošću poboljšava skrb i kontrolu bolesnika sa astmom. GSK želi promijeniti živote ljudi nabolje, predvođenjem u znanstvenim istraživanjima i osiguranjem najmodernijih terapija u liječenju plućnih bolesti. U astmi se nadamo da ćemo povećanjem očekivanja razine kontrole bolesti pomoći ostvarivanju te vizije i nastaviti mijenjati ljudske živote.

Za više informacija o Svjetskom danu astme posjetite www.ginasthma.org//WADindex.asp

Reference

1. Global Initiative for Asthma. Global strategy for asthma management and prevention. Updated 2008.
2. Walters R et al. Patient burden of not well-controlled asthma – results of a European survey. Presented at ERS 2009 (abstract 1376). Available at: www.ersnet.org
3. Bellamy et al. Prim Care Resp J. 2005; 14: 252-258.
4. Demoly et al. Eur Respir Rev. 2010;  19(116): 1-8
5. Global Initiative for Asthma. Global burden of asthma report. May 2004.

Danas je svjetski dan Parkinsonove bolesti

 

11. travnja 2011.  14 –ti puta obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti kojim se globalno podiže svijest o ovoj neurodegenerativnoj bolesti

14. Svjetski dan Parkinsonove bolesti – rezultat je globalne inicijative kojom se podiže svijest javnosti o Parkinsonovoj bolesti. Parkinsonova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest od koje boluje oko 6.3 milijuna ljudi diljem svijeta, a zbog starenja populacije i produljenja životnog vijeka incidencija ove bolesti u daljnjem je porastu1.

Točan uzrok bolesti je nepoznat. Smatra se da se bolest manifestira kao posljedica izrazitog nedostatka neurotransmitera dopamina, u dijelu mozga odgovornom za kontrolu voljno  koordiniranih pokreta i početka neke motoričke radnje. Kao posljedica ovog kemijskog deficita kod oboljelih se javljaju karakteristični simptomi poremećaja pokreta kao što su tremor (drhtanje), (mišićna) ukočenost, sporost u izvođenju pokreta i nestabilnost. Upravo ti simptomi imaju značajan utjecaj na  kvalitetu života oboljelih jer utječu na svakodnevne aktivnosti kao što su hodanje, pričanje, nošenje i gutanje.      

Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. Liječenjem se podiže razina dopamina, tvari koja nedostaje u mozgu oboljelih ili se direktno stimuliraju receptori dopamina lijekovima - agonistima i tako zamjenjuje uloga deficitarnog dopamina u mozgu. Odnedavno na tržištu su prisutni lijekovi koji zahvaljujući tehnologiji produljenog oslobađanja omogućuju ujednačenije otpuštanje djelatne tvari  osiguravajući time kontrolu simptoma bolesti tijekom dana i noći.

Kompanija GSK posvetila je 20 godina istraživanju i razvoju strategija liječenja Parkinsonove bolesti te poboljšanju kvalitete života oboljelih, napose pronalaskom novih terapijskih opcija koje će udovoljiti medicinskim potrebama bolesnika. 

CRO/PD/0002/11

Reference:

1. 1EPDA website: http://www.epda.eu.com/worldpdday/worldwide-symbol-of-parkinsons-disease/